Župan Krapinsko-Zagorske županije Željko Kolar obišao je berbu grožđa u Komoru Začretskom. Naime tamo je tvrtka Trgocentar prije 8 godina zasadila mnoge autohtone sorte vinove loze. Iako je berba u trgocentrovom matičnjaku na bregu iznad Svetog Križa Začretja ove godine mnogo uranila sve je ipak prošlo u najboljem redu.
“Sve je super ispalo, imamo dobre ulazne parametre, i šećere i kiseline. Ono što krasi naše autohtone sorte Hrvatskog zagorja su upravo te kiseline. Kad su ekstremi, kao ove godine u lipnju i srpnju kada smo imali prekomjernu sušu, onda se u bobicama gubi postotak suhe tvari, a time i kiselina. Šećera bude u takvim ekstremima uvijek bude dovoljno, no bitan je naglasak na tu kiselina koja daje aromatiku i punoću”, objasnio je voditelj proizvodnje loznih cijepova u Trgocentar d.o.o., Zdravko Jakuš.
Matičnjak zasađen prije 8 godina
Matičnjak autohtonih sorata Trgocentra d.o.o. zasađen je prije 8 godina i sveukupno se može naći preko 10 sorti.
“Perjanica je sigurno Belina starohrvatska, zatim Svetokriška belina, Dišeća ranina i Volovina koja je muškatna sorta. Od crnih imamo Modru kosovinu. U matičnjaku se nalaze i neke više zastupljene sorte u Hrvatskoj poput graševine. Ne koketiramo previše s ostalim sortama, pogotovo onima iz Europe. Većinom se baziramo na autohtonim sortama i kupaži istih čime dobivamo vina kvalitete koja nas zadovoljavaju. Dobivamo kvalitetna vina koja su svježa, citrusnih okusa i koja su se u trendovima pokazala kao najbolja za plasman na tržište”, naglasio je direktor Trgocentra d.o.o., Darko Bratković.
Županija podupire uzgoj autohtonih sorata
Krapinsko-zagorska županija mnogo radi na zaštiti i promociji svojih autohtonih proizvoda pa je tako još 2006. godine pristupila provedbi i financiranju znanstveno – stručnog projekta “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“.
“Vino je pitanje ponosa, tradicije našeg Zagorja. Kvaliteta vina u Zagorju u posljednjih 20, 25 godina otišla je na izuzetno visoku razinu. Usudio bih se reći da nema niti jedne vinske regije u Hrvatskoj koja je toliko napredovala. Naravno da je onda nama bilo u interesu, s obzirom da imamo tih autohtonih sorti, da ih revitaliziramo, napravimo matičnjake i ponovno vratimo na naše zagorske brege. Kroz suradnju s Agronomskim fakultetom i Trgocentrom uvjerili smo se da naše autohtone sorte itekako mogu biti konkurentne.U Europi je trend sve više upravo autohtonih proizvoda i smatramo da je pred našom vinskom pričom jedna lijepa budućnost. Nadamo se da u idućih 5 do 10 godina neće biti ozbiljnijeg vinogradara koji neće imati starohrvatsku i svetokrišku belinu u svojem vinogradu ili neku drugu autohtonu sortu koja je pokazala da ima kapaciteta da se iz nje napravi kvalitetno stolno vino koje ćemo nuditi ne samom u svojim klijetima po tradiciji, nego u našim restoranima, toplicama, OPG–ovima. Svi mi kad odemo negdje van Zagorja u neku drugu regiju hoćemo probati nešto autohtono. Misli da smo mi kao regija najdalje otišli u tome. Kada govorimo o europskoj zaštiti autohtonih proizvoda, imamo puricu, mlince, bagremov med i štrukle. Ostalo nam je još vino i onda ćemo imati zaokruženu autohtonu ponudu”, kazao je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Već je okupljena ekipa vrhunskih marketinških stručnjaka kako bi se zagorska belina uspješno brendirala napomenuo je Kolar za kraj.
