U novoj epizodi Zapadne strane ugostili smo Damira Novinu, predsjednika Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, jednog od glavnih organizatora Tjedna kajkavske kulture. Ove se godine Tjedan kajkavske kulture održava u skladu sa svim epidemiološkim mjerama, a njegov važan dio, Festival kajkavskih popevki, ove će godine puniti pun kapacitet dvorane.
U razgovoru nam je otkrio koji su bili najveći izazovi organiziranja Festivala pod novim epidemiološkim mjerama, ali i koja je tajna njihovog dugogodišnjeg uspjeha.
-
Što smo do sada mogli vidjeti na Tjednu kajkavske kulture?
Tradicionalno ga otvaramo u nedjelju i trajemo od nedjelje do nedjelje. Otvorili smo ga prošlu nedjelju, ali smo već u petak imali uvertiru u otvorenje. Imamo auto kino koje smo prije tri godine počeli raditi i koje ima fantastičan odaziv. U subotu smo imali sportska natjecanja, cijeli tjedan traju stolnoteniski, malonogometni i šahovski turniri. U ponedjeljak smo imali znanstveni skup gdje je preko 30 jezikoslovaca raspravljalo o problematici kajkavskog jezika. U utorak je bio recital dječje kajkavske poezije. Moramo se pohvaliti da je ove godine u recitalu i u izložbi dječjih likovnih radova sudjelovalo 109 škola sa kajkavskog govornog područja. To je za nas sjajan uspjeh i pokazuje da smo na dobrom putu. To pokazuje da imamo budućnost, da će klinci nakon nas s veseljem nastaviti raditi. U srijedu je bio recital kajkavske poezije odraslih. Uspjeli smo u zbornik kajkavske poezije staviti 78 pjesama, a bilo ih je više od 180. Četvrtak je klasično dječji dan i cijeli dan se djeca igraju u parku. Navečer imamo takozvani ‘Mali kaj’, dio festivala na kojem djeca izvode kajkvske popevke koje su prije izvođene na Krapinskom festivalu. Četvrtak nam donosi otvorenje Gospodarskog zbora, a on traje do nedjelje.
Petak je tradicionalno rezerviran za prvu večer Krapinskog festivala, a sutra je velika završnica.

2. Pokrovitelj Tjedna kajkavske kulture je i Ministarstvo kulture, dok je pokrovitelj Krapinskog festivala predsjednik Zoran Milanović. Koliko vam je njihovo pokroviteljstvo važno u organizaciji ovakvog događanja?
Sve je bitno, u životu nema nebitnih stvari. Jedan je dio pomoći gdje Ministarstvo kulture djelomično financira neke programe koje radimo u tjednu, a druga je stvar, što osobno mislim da je puno važnije, moralna podrška svima nama, koja pokazuje jasnu potporu nama koji ovo organiziramo. Nije mala stvar imati takva pokroviteljstva i to nam puno znači.
‘Novci su važni, ali mislim da su puno važniji ljubav, volontiranje i sloga svih nas kajkavaca da napravimo nekaj dobro’
3. Koliko vas ove godine ima u organizaciji?
Sad kad bih lagao, rekao bih dvije tisuće. Nema nas toliko, ali uključena je Turistička zajednica, Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Grad Krapina sa svim svojim resursima, Krapinsko-zagorska županija sa svim resursima i sve sportske udruge. Prema tome, u cijelom tom aparatu je više od sto ljudi.
4. Pretpostavljam da pripreme za idući Tjedan kajkavske kulture započinju odmah po završetku ovoga?
Da. Prvo se sjednemo na jedan dobar gablec, kažemo kaj je vrijedilo, kaj nije vrijedilo. Ono kaj nije vrijedilo velimo da ćemo iduće godine popraviti. Natječaj za idući Krapinski festival je raspisan onaj dan kada završi stari. To je izuzetno puno posla, ta manifestacija se odvija kroz desetak dana, sva događanja treba organizirati, nije to jednostavno, pogotovo u situacijama kad uvijek kuburite sa sredstvima, ali evo, uspijevamo.

5. Kako ste do sada zadovoljni ovim dijelom Tjedna koji je iza nas? Kakav je odaziv, biste li nešto promijenili?
Ispalo je super. Pokazalo se da je ova pauza kada ljudi nisu smjeli izlaziti van izazvala u njima potrebu da izlaze više nego prije. Organizirali smo bitno više događanja nego lani, naravno, prilagođeno epidemiološkim mjerama. Sve kaj se do sada događalo je bilo izuzetno posjećeno, imamo i sreću s vremenom, da nam je svaki dan lijepo vrijeme.
Ipak, najveće je veselje kada idete našom šetnicom i kada vidite hrpu klinaca koje su roditelji obukli u narodne nošnje. Onda vidite da se taj festival stvarno događa i da svi živimo tu kajkavštinu. Volimo kajkavsku kulturu i želimo našim gostima pokazati najbolje od toga.
6. Dio Tjedna kajkavske kulture je i Festival kajkavskih popevki. Možete li nam reći nešto više o tom dijelu programa?
Ove godine Festival kajkavskih popevki održava se po 56. put. Najstarija smo takva manifestacija u državi. Uspjeli smo ga sačuvati tolike godine. Vremena su nekada bila bolja, nekad lošija, ali marom i voljom svih tih ljudi koji su u toj organizaciji sudjelovali evo nas ove godine 56. put.
Festival traje dvije večeri, petak i subotu, uz večer dječjih popevki. Na svakoj večeri je 22, odnosno 24 pjesme. Prijavljeno je više od 150 pjesama i sada su ostale samo slatke brige oko žiriranja. Nije bilo lako izabrati, no kod nas to bira stručni žiri koji se sastoji od akademskih glazbenika i lektora koji se bave proučavanjem kajkavskog jezika. Jedini smo festival koji još uvijek ima žive glazbenike, kod nas se ne pjeva na playback. Mislim da smo na dobrom putu da trajemo još 56 godina.

7. Gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, ocijenio je Tjedan kajkavske kulture kao najznačajniju manifestaciju kajkavskog govornog područja. Kako je pokrenut sam festival i kako ste se istaknuli naspram ostalih festivala ovog tipa?
Prije su bila drugačija vremena, nije bilo tehnologije kakvu imamo danas i pjesme su se prvenstveno promovirale kroz festivale i preko ploča. Selo, to je bilo nekoliko ljudi pokraj Krapine, odlučili su napraviti svoj festival na kojem su htjeli ugostiti izvođače i autore iz cijele države koji budu pisali pjesme isključivo na kajkavskom. Onda se dogodilo jedno čudo, koje se i dan danas događa, da su neke od najboljih popevki na Krapinskom festivalu napisali, uglazbili i otpjevali ljudi koji uopće nisu kajkavci, od Vice Vukova do Arsena Dedića, Gabi Novak i Radojke Šverko. Onda su organizatori shvatili da je to prava stvar, da kajkavski svi prihvaćaju.
Mislim da smo mi uspjeli samo zahvaljujući tome kaj držimo tradiciju. Nekad smo mislili da će nas tehnologija dotući, ali to nije bio slučaj. Nama i danas svi izvođači nastupaju u narodnim nošnjama s kajkavskog govornog područja. Odlično surađujemo s posudionicom narodnih nošnji, oni savjetuju nas i izvođače kaj bi bilo prikladno obući za taj dan i nastup.
‘mislim da je upravo držanje tradicije, ali ne bježanje od tehnologije, dovelo do toga da je festival još uvijek živ i da bumo živi još jako dugo.’
8. Kako je izgledala organizacija festivala s obzirom na pandemiju koronavirusa i trenutne epidemiološke mjere?
Jedna od najboljih stvari koju vide gledatelji na televiziji kada se prenose naše festivalske večeri je ona prekrasna festivalska dvorana, puna, u kojoj ljudi pjevaju i uživaju. Lani smo imali situaciju da je dvorana bila poluprazna. Smjeli smo pustiti samo jednu trećinu ljudi. Ove godine smo odlučili, u skladu sa sadašnjim mjerama, da punimo dvoranu skroz. Ljudi ulaze s COVID potvrdama ili negativnim testom, a ispred dvorane imamo i priliku za brzo testiranje, da ljudi mogu ući u dvoranu. Vraćamo se onoj razdraganosti, onom veselju, punoj dvorani i uživanju. Siguran sam i da publika na televiziji to vidi, te pozitivne vibracije koje se događaju u dvorani.
Tjedan kajkavske kulture zatvara se u nedjelju, 12. rujna, a još uvijek u večernjim satima možete poslušati i Festival kajkavskih popevki, koji prati i televizijski prijenos. Cijeli razgovor s Damirom Novinom možete pogledati na YouTube kanalu Televizije Zapad.