Sindikat biciklista poslao je otvoreno pismo gradonačelnicima. Traže da se podnesu hitne mjere za biciklistički promet u cilju smanjenja energetske ovisnosti, te hitna prenamjena ulica i gradova održivim načinima kretanja. S obzirom na trenutnu krizu u Ukrajini i trenutnu situaciju u cijeloj Europi. Uvođenje sankcija Rusije od strane Hrvatske i nagli porast cijena ruskih energenata, za koje se ne zna kada će i hoće li uopće smanjiti cijene, a istovremeno se upozorava na nelogičnosti davanja naših novaca državi kojoj uvodi ekonomske sankcije.
Hitna prilagodba ulica i gradova, biciklistima i pješacima, traži sindikat biciklista
„Upravo smo kao rješenje, kao u mnogim krizama do sada, od ekonomske krize, poplave, potresa, pandemije. Uvijek , prijevozno sredstvo koje bi izdržalo sve te pritiske, bio je bicikl. Ako želimo imati otporne i održive gradove, ovo je odlična potreba da prilagodimo ulice korištenju bicikala, što već radi cijela Europa. Mi malo kaskamo, ali u ovakvim situacijama jednostavno nema druge opcije“, rekao je predsjednik udruge Sindikata biciklista Janko Večerina.
Preraspodjela već postojećeg prostora
„Puno je mjera koje se mogu provesti, pošto smo poslali svim hrvatskim gradovima. Dakle, manji gradovi će morati prilagoditi mjere na svoj nivo, veći gradovi imaju većih mogućnosti, ali i većih prepreka. Ne radi se o velikom ulaganju u biciklističku infrastrukturu što dugo traje, već u hitne mjere koje su se radile u Europi za vrijeme pandemije, kako bi se omogućilo da što više ljudi ne koristi javni prijevoz već ide biciklom“ , dodao je Janko.
Otvoreno pismo gradonačelnicima i gradonačelnicama u RH
„Stoga ovdje predlažemo nekoliko jednostavnih i provedivih mjera u hrvatskim urbanim sredinama, po uzoru na rješenja u sličnim europskim gradovima:
- uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene tijekom pandemije širom Europe npr. U nama bliskim gradovima Budimpešti i Beču) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,
- smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitivnih ulica na 30 km/h i određivanje maksimalnih 50 km/h u ostatku grada. Mjera koja je također izrazito bitna za smanjenje potrošnje goriva,
- premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine,
- proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala.
- proširenje pločnika: ukoliko su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama te ograničiti brzinu“ , izvadak iz otvorenog pisma poslano gradonačelnicima, mjere koje se traže da se provedu. Cijelo pismo možete pogledati ovdje.
„Ako u Zagrebu postoji ulica s tri trake, da se jedna traka namjeni za vožnju bicikala. U aktivno kretanje spada i pješačenje koje je često zanemareno. Nogostupi u jako puno gradova ili ne postoje ili su u jako lošem stanju, te time potiču ljude da NE hodaju. Proširenje ili uređenje, izgradnja novih nogostupa također je presudna stvar, koja se zanemaruje“, nadopunio je predsjednik udruge Sindikata biciklista Janko Večerina.
Većina gradova već radi na prilagodbi prostora za bicikliste i pješake kako bi im se omogućilo sigurno kretanje. Mora se još puno ulagati da bi se dostigla potpuna prenamjena.
