Grad Sveta Nedjelja prijavio se na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa te ostvario sredstava, preko Ministarstva kulture i medija, u visini od 3.411.419,63 eura. Danas se održalo potpisivanje ugovora za ovaj projekt koji je sufinanciran u 100 %-tnom iznosu.
Za cjelokupnu obnovu potrebno do 16 milijuna eura
„Zahvaljujem se gradskim službama na agilnosti te Ministarstvu kulture i medija na prepoznavanju ove prilike da sačuvamo kulturnu baštinu u našem gradu. Ovo nam je do sada najveći pojedinačni dodijeljeni iznos EU sredstava za jednu investiciju, a iskoristit ćemo ga za konstrukcijsku obnovu dvorca. Radovi bi trebali biti gotovi do početka ljeta, a buduća namjena dvorca bit će za kulturno-obrazovna“, rekao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec.
„Radujemo se novoj suradnji na konstrukcijskog obnovi ovog reprezentativnog objekta. Proučili smo projekt koji će biti zahtjevan, no u suradnji sa statičarima i konzervatorima želimo mu vratiti njegovu ljepotu“ kazala je direktorica tvrtke Biljana Čondić.
Dvorac Kerestinec, renesansno-barokni kaštel sagradila je obitelj Erdödy, te je dvorac spomenik kulture 1. kategorije. U ovom trenutku na dvorcu su vidljiva oštećenja nastala uslijed potresa, a koja se odnose na ležaj stropne konstrukcije, vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima, oštećeni su dilatacijski elementi konstrukcije, te dijelovi dimnjaka i vijenca. No za cjelokupnu obnovu dvorca bilo potrebno između 12 i 16 milijuna eura.
“Svakako nam je plan, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bi dobili cjelinu. Prostoru bi dali kulturnu namjenu kako bi ga oživjeli i kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima.“ istaknuo je Zurovec.
Gradnja dvorca počela je oko 1575. godine, a na temelju ranije građevine (kurije) iz prve polovice 16. stoljeća. Kategorizira se kao renesansni nizinski kaštel, dominantno obrambenog karaktera. Na temelju katastarske karte iz 1862. godine te fotografija nastalih nakon potresa 1880. godine vidljivo je kako je kaštel imao oblik zatvorenog četverokuta s četiri ugaone kule.
U 18. stoljeću, nestankom turske opasnosti, dolazi do barokizacije i osuvremenjivanja dvorca. U 19. stoljeću dvorac najprije prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, a potkraj stoljeća u vlasništvo Franje Aurela pl. Türka. Obitelj Erdödy morala je, zbog financijskih razloga, imanje i dvorac prodati sudskim putem 1852. godine.
Nakon potresa 1880. godine, obitelj Pallavicini prodaje dvorac karlovačkoj obitelji Türk, koja poduzima velike zahvate obnove dvorca – obnavlja se sjeverno pročelje, uklanjaju dvije južne kule te dokida drugi kat
sjevernog i zapadnog krila dvorca.
