U sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini je otvoren 20. znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” koji je okupio zaljubljenike i stručnjake u kajkavsko narječje, odnosno jezik među kojima ima i mlađih generacija. Skup je organizirala hrvatska udruga Muži zagorskoga srca i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, KZŽ-a i Grada Krapine, a upotpunili su ga nastupom Srečko Blažičko i Kumrovečki zvezdari.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek podsjetila je da je od 2015. kajkavski priznat kao svjetski jezik te da je “kajkavski jezik način života, življenja i jedan od čovjekovog identiteta. Jako je važno, ne samo da je naš kajkavski jezik u upotrebi, da ga koristimo u stvaralaštvu, u književnosti, u medijima, u školama, već da se njemu priđe znanstveno. Kajkavski jezik je dinamičan organizam i zasigurno je jako važno što ovaj znanstveni skup propituje naš književni jezik, književnost kroz stoljeća”.
Rajko Fureš, doc. dr. sc., u povodu 20.-te obljetnice najavio je sljedeće projekte: “pri kraju je treći svezak kapitalne edicije Povijest kajkavske usmene književnosti koji je napravio magistar Zvonar. U pripremi za tisak je i knjiga najznačajnijih tekstova profesora doktora Alojza Jembriha, a nadamo se da će kroz dvije godine biti objavljen i šesti zbornik sa znanstvenog skupa što predstavlja veliki trud i nadamo se da na tome nećemo stati”.
Mladen Gregurović koji je na Skupu predstavljao Grad Krapinu istaknuo je da je u doba globalizacije važno čuvati i promicati kajkavsku kulturu.
Hrvatski kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog Alojz Jembrih rekao je kako je “kontinuirano održavanje znanstveno skupa moguća ako postoji nevidljiva snaga, zajednička ljubavi i želja da se kajkavština iznova vrednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrijedna od ostalih književnih dionica”.
