Karin Grenc je grafička dizajnerica, ali po životnom opredjeljenju slikarica. Rođena je u Splitu te se bavi kiparstvom. Njezina djela nalaze se u privatnim zbirkama po svijetu. Do sada je održala više samostalnih izložbi, a ovoga puta jedna takva izložba “Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” otvorena je u dvorcu Sveti Križ Začretje.
“Kod svetaca za koje znamo kako izgledaju, bilo mi je puno jednostavnije. Volim raditi portrete. Tamo gdje nemamo fotografija, to je bila malo slobodnija interpretacija. Tu se može povest za maštom. Unaprijed sam vidjela neke obrise i trebalo ih je samo malo doraditi. Za neke sam baš tražila određene komade drva. To je jedan proces. Bez molitve ne ide”, rekla je slikarica Karin koja je proučavala i životopise svetaca kako bi ih što zornije prikazala.

Bez vjere umjetničkim djelima nedostaje duhovna dimenzija
Da bi se umjetnici bavili tematikom svetaca ili bilo kojom vjerskom temom, sam umjetnik treba biti vjernik, napominje Karin. “Ako i uspije napraviti, to bude jedna avantura. Meni se često događa da, kad promatram takva, djela, nedostaje mi ta jedna duhovna dimenzija. Zaista bude malo distancirano, više na vizualno. A ovdje je vizualno tek popratni dio”, napominje Grenc.
“Niti jedno drvo nije novo, svako ima svoju priču. Na panju na kojem su naslikane drinske mučenice je panj na kojem je radio moj dida. Ja sam sa sjekirom to doradila. Meni je u jednom trenu sinulo da to ne može biti samo panj. Tu se već nazire neka prošlost i ja to samo dovršim”, otkriva umjetnica.
Patnja je sastavni dio života
Predgovor za ovu izložbu napisao je hrvatski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Stanko Špoljarić. “Ono što je zanimljivo kod ove izložbe jest što se umjetnica odrekla idealizacije. Naime, sveci se prikazuju kao nebesnici i tu ljepota mora blistati. No, oni su najčešće žrtve patnje, teške su živote imali i za vjeru stradavali. Mnogi su i živote dali. Izložba ima dva segmenta. Jedan je slikarski gdje ima jedan vid realističkoga prikaza. Meni je osobno zanimljivija njezina skulptura gdje je od odbačenog drveta koje u sebi prividno nema nikakve ljepote, ima pritajenog vitaliteta. Izrazila je veliku bitnost kod tih velikih ljudi, koji su dio hrvatskog vjerskog i nacionalnog identiteta. Donijela je onu snagu i energiju pokazavši kako je patnja sastavni dio ljudskoga života”, objasnio je Špoljarić.
