Djelatnici Hrvatskih šuma sa suradnicima su organizirali poučnu prezentaciju uz obilazak terena na Medvednici. Cilj je bio približiti ono što šumari rade i kako su proteklih 12 godina šume na Medvednici bile pogođene s čak tri oluje, te na koji način je šteta sanirana.
“Svjedoci smo velikih klimatskih promjena. Danas želimo prikazati uspješnost sanacije naše Medvednice nakon tri olujna nevremena koja su je pogodila. Prva je bila ‘Teodor’ 2013. godine, zatim najsnažnije olujno nevrijeme 2019. godine ‘Rea’, te prije dvije godine nevrijeme koje je pogodilo cijelu kontinentalnu Hrvatsku. U terenskom dijelu pokazat ćemo uspješnost sanacije. Odmah smo krenuli u sanaciju područja nakon olujnih nevremena i uklanjali smo slomljenu drvnu masu. Za nas šumare sanacija ne završava nakon otklanjanja stabala, nego nakon pomlađivanja. Onda kada je svaki kvadrat oštećene površine pomlađen autoktonim biljkama: bukvom, hrastom i jelom. Upravo to smo i napravili”, objasnio je Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb.
“Imat ćemo priliku upoznati se s prezentacijom i razmjerima štete koje su bile na Medvednici. Sve površine koje su bile oštećene i nisu bile ugodne oku sanirane su u kratkom razdoblju. Za nas šumare bitno je da nova generacija šuma raste na Medvednici. Mnogi ne percipiraju da je biljčica od godinu dana također šuma. Usporedimo li to s ljudskim rodom – djeca u vrtiću ili u osnovnoj školi također su ljudi. Šuma, kao i mi, raste i razvija se. Šume u kojima se danas šećemo i u njima uživamo rezultat su rada naših prethodnika šumara”, komentirao je Dalibor Babić, upravitelj Šumarije Zagreb.
Nove generacije mladih biljaka
Na Medvednici stasa jedna nova generacija mladih biljaka i stabla hrasta kitnjaka, bukve i javora. Spremne su za nove generacije koje će posjećivati Medvednicu, a to su omogućili upravo šumari i tradicija stara 260 godina.
“Mi znamo da je područje sanirano već nakon prve mlade biljke. Nažalost, javnost to ne gleda na taj način, već tek kada vidi stabla visine od 10 metara. Radimo na tome da njegujemo prirodni pomladak, a tamo gdje ga nema, sadimo sadnice iz rasadnika Hrvatskih šuma. Danas želimo pokazati upravo taj način gospodarenja. Šumari u Hrvatskoj njeguju taj pristup već 260 godina, a na fakultetu ga učimo više od 120 godina. Europski šumari skidaju kapu pred tim gospodarenjem. Htjeli bi ga prenijeti na svoja područja, ali to je ipak tradicija duga 260 godina. Moram reći da smo ispred svih”, dodao je Miškulin.
Neke vrste će nestajati, dok će druge dolaziti na njihovo mjesto, ali ne treba biti u strahu da će šume nestati.
“Postoji jedno davno istraživanje ekologa Mayera koje govori o šumi omeđenoj s jedne strane stepom, a s druge močvarom. Između se nalazi šuma bilo koje vrste šumskog drveća. Ako u vegetacijskom razdoblju ima minimalno 40 milimetara oborina i relativna vlažnost zraka iznosi barem 40 posto, neka vrsta šumskog drveća ondje će opstati. Isto je tako i ovdje. Vjerojatno će doći do promjene vegetacijske slike. Neke će vrste zauzimati prostor u ekosustavu onih koje će nestajati. To sve ovisi o ekološkoj valenciji vrsta. Neke vrste imaju usku, a neke široku valenciju. One koje imaju širu valenciju imaju prednost u toj međuvrsnoj kompeticiji”, objasnio je profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Damir Ugarković.
Nova mobilna aplikacija
U sklopu prezentacije, predstavljena je i mobilna aplikacija MERGE koja je razvijena u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom. Cilj je omogućiti brzo prijavljivanje problema na terenu, poput srušenih stabala, oštećenih putova ili potencijalno opasnih situacija. Time bi se trebala unaprijediti sigurnost i održavanje ovog, za sve važnog, prirodnog područja.
