Nakon Primorsko-goranske županije i Zagreba fakultativni predmet Škola i zajednica provest će se u svih devet zagorskih srednjih škola. Cilj provođenja kurikuluma trebao bi na učenike imati dugoročno djelovanje usmjereno društvenoj i osobnoj dobrobiti zajednice i prostora u kojem žive. Učenici drugih i trećih razreda srednje škole sami odabiru teme s kojima bi se željeli baviti.
11 različitih cjelina
Učenici će moći birati teme iz 11 različitih cjelina koje su poput održivog razvoja, migracija, ali i teme poput kulture, sporta medija također su na biranje. Na početku školske godine učenici sami odabiru temu s kojom će se baviti i kojoj će pokušati naći rješenje problema.

„Građani i građanke koji su samosvjesni, koji su aktivni u svojoj društveno lokalnoj zajednici. Oni koji su odgovorni, koji poznaju svoja prava i obaveze, ali i oni koji su se spremni uključiti aktivno u život društvene lokalne zajednice kako bi ju mijenjali na bolje. Naš su ideal“
Ravnatelji i nastavnici škola koji su se odlučili za provođenje predmeta proći će edukacije i treninge stručnog usavršavanja, a učenici će krenut u raspravu o tome koji su njihovi problemi i što ih zapravo brine. „Kroz ovu temu Škola i zajednica učenici srednjih škola Krapinsko- zagorske županije koji snažno podupiru ovu inicijativu, učenicima će biti omogućeno da kroz jedan fakultativni vid nastave obrade neku od onih 11 tema kako bi se senzibilizirali upravo za lokalnu problematiku“, rekao je voditelj aktiva srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, Ivica Rozijan.

„Kroz Građanski odgoj djeca uče istraživati. Uče promišljati, kritički promišljati, raspravljati i konstruktivno argumentirati.“
Župan Krapinsko Zagorske županije istaknuo je kako ono što je ključno u projektu građanskog odgoja je uključivost mladih u rad lokalne zajednice. “Mladi ljudi imaju osjećaj da ih nitko ne čuje, da ono što oni govore nikome nije bitno, a ono što je još gore da ne mogu ništa promijeniti. Djelomično su u pravu, a djelomično nisu. Iz jednostavnog razloga što mi stalno tu povratnu informaciju da bi naše odluke mogli prilagoditi njihovim potrebama“, dodao je župan Željko Kolar.

„Riječki model preuzeli smo zbog toga što se zaista pokazala pozitivna, dobra praksa u primjeni tog modela u Gradu Rijeci“
„Svjesni smo da takvi građani i građanke ne postaju sami od sebe. Treba jako puno truda uložiti. Prije svega kroz odgojno-obrazovne institucije. Ponuditi im sadržaj kroz koji se oni mogu osvijestiti te informacije, ali isto tako brusiti svoje vještine. Da im se kroz te programe usadi odgovornost, proaktivnost i senzibiliziranost za društvene teme“, rekla je Jasna Petek. Osim u srednje škole predmet građanskog odgoja uveden je još 2019. godine u 28 od ukupno 32 osnovne škole u krapinsko zagorskoj županiji. „Imamo jednu dugu tradiciju odličnih projekata iz Građanskog odgoja koji se svake godine provode u našoj županiji i postižu izuzetne uspjehe i na nacionalnoj razini i državnim smotrama“, dodala je zamjenica župana, Jasna Petek.
