Kulturno umjetničko društvo Zgubidan iz Marije Gorice tradicionalno obilježilo blagdan Svetog Jurja. Kao po starom običaju kada su čestitari obilazili selo i pjesmom čestitali blagdan došli su na vrata OPG-a Crnić.
„Prikaz Jurjevskog običaja. Čestitarskog običaja na području Marije Gorice kojim se išlo kroz sela. Jurjevska pjesma se razlikuje od sela do sela. Pjesma se prenosila usmeno. Kako se prenosilo tako se i mijenjalo, ali svaka kitica je prava. Mi smo se prebacili na izvorni folklor. S obzirom na situaciju da je vrlo teško financirati folklor. Ovo nam je puno jednostavnije. Djeca su isto zadovoljna. Govori se kajkavskom ikavicom. Sve radimo kroz neku igru”, rekla nam je Tatjana Gajski. Članovi KUD-a rekli su nam također da je to običaj kojim se obilaze Jure, Đure i Đurđice. Iskoristili su priliku ove godine i Jurjevo obilježili na pravi način.

Bez kulturno umjetničkih društva nema folklora i nema očuvanja tradicije. KUD Zgubidan želi svojom pjesmom i veseljem uvijek zabaviti publiku, ali i očuvati tradiciju. Pa su tako ime dobili po Zgubidanu veselom tamburašu kojeg svi jako dobro pamte po šalama i veselju.
„Prije je u Mariji Gorici bio jedan svećenik Faustin Čubranić i kada su krenule priče da bi se pokrenuo KUD, on je rekao imate Ante Kovačića i imate zgubidana. Za zgubidana se zna to je, Ivica Kičmanović i zna se, U registraturi. Zgode su uvijek kada idemo nešto nabavljati za KUD i kada plaćamo s karticom, piše KUD Zgubidan, a ovi na kasama umru od smijeha. Malo sarkastično ime, ali mislim da smo malo više, a ne samo zgubidani“, rekla je Tatjana.

Članove Kuda Zgubidan krase posebne nošnje njihovog kraja. „Naše nošnje poznate su da su napravljene od mekog lana. Najpoznatije su u našem kraju jer imaju posebne šare na sebi i posebne su po klarušima. Muške nošnje poznate su po šeširima i lajbekima“, rekla je Tina.




Mnogi narodi Jurjevo su smatrali prvim danom početka proljeća i poljodjelskih radova. Djevojke su svoju kosu ukrašavale kiticama kopriva koje su na kraju bacale u vatru radi zaštite zdravlja. Prema starim običajima bilje je na taj dan imalo čudotvornu moć pa su zelenim grančicama ukrašavali svoje domove.
