U prostorima Ogranka Matice hrvatske Zaprešić održalo se predavanje Hrvatska glagoljica u SAD-u. Njega je održao dr. sc. Darko Žubrinić predsjednik Društva prijatelja glagoljice.
Predavanje Darka Žubrinića – Hrvatska glagoljica u SAD-u
Hrvatska glagoljica u SAD-u predavanje je koje je održao Darko Žubrinić hrvatski je matematičar koji se s osobitom strašću bavi glagoljicom. Kako nam je sam otkrio njegovoj ljubavi prema glagoljici kumovao je posjet otoku Krku.

” Moja ljubav prema glagoljici imala je jednu fatalnu inkubaciju koja je trajala deset godina u Planinarskom društvu Vihor. Tako smo na jednom izletu koji se zbio 1990. godine na otok Krk imao sam fataln susret sa natpisom na jednoj crkvici. Radilo se o natpisu na glagoljici na toj crkvici u Baški koji me toliko opčinio da sam te iste godine odlučio da moram naučiti glagoljicu kako bi saznao što je pisalo.” naglasio je Darko Žubrinić predsjednik Društva prijatelja glagoljice.
Povod predavanja bilo je obilježavanje Dana glagoljice i Dana materinskog jezika, kako za glagoljicu posljednjih nekoliko godina vlada sve veći interes.

“Glagoljica je jedan identifikacijske simbol Hrvatske i nema nikakvog razloga da ona ne bude stalno prisutna u Matici. Tako smo i mi svake godine Dan glagoljice i materinskog jezika nastojali obilježiti. Njega obilježavamo na 22. veljače kada je tiskan prvi hrvatski misal daleke 1483. godine.” istaknula je Anka Ivanjek članica Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću.
No kako su sva ta glagoljaška djela izašla iz zemlje i pronašla svoj novi dom diljem Europe i Amerike.

” Bilo je puno načina na koje su naše knjige odlazile izvan domovine. No pitanje je i od kada se to događa. Prema mojim saznanjima i evidenciji to se sigurno događa od 14. stoljeća. Na primjer neke knjige u Vatikanu su donesene od strane svećenika koji su dolazili iz naših krajeva. Naravno postoje i slučajevi neovlaštenog odnošenja odnosno otuđivanja ali naravno neke su bile i razmijenjene.” pojasnio je Darko Žubrinić predsjednik Društva prijatelja glagoljice.




Na kraju treba istaknuti kako je glagoljica osmišljena s ciljem jednostavnijega zapisivanja različitih slavenskih jezika za potrebe širenja kršćanstva među slavenskim narodima.
