U dvorani Kraluš Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina održala se 41. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“. Na natječaj 41. Smotre prijavljena je 61 škola. Sudjelovalo je 290 učenika, 94 voditeljice i 320 radova. Organizator ističe da je to porast koji veseli u odnosu na prošlogodišnju, jubilarnu, Smotru. “To je sustavni rad s djecom. Ova smotra je kulturno-obrazovno događanje gdje se njeguje i potiče rad s pjesnički nadarenom djecom na kajkavskom jeziku. Kajkavsko područje je jako široko. Od Međimurja, Podravine, do Gorskog kotara. Zastupljen je u velikom dijelu sjeverozapadne Hrvatske.”, istaknula je Vesna Bičak-Dananić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina. Gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec naglasio je da je Zelina centar Prigorja i kajkavskog jezika. Veseli ga što uspijevaju njegovati domaću riječ.
41. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“ – podrška svima
Smotre od njezinih početaka, odnosno 1971. godine, dobro se sjeća članica stručnog ocjenjivačkog suda Štefica Kamenarić Filipović. “Zaista me veseli da se mnogi, koji su tada bili djeca, postali poznati kajkavski pjesnici.”. Dodala je da nije bilo lako odlučiti tko je najbolji, a evo kako su se donosile najteže odluke. “Nastojimo se usuglasiti. Mogu reći da smo u velikoj većini slučajeva gotovo jednoglasni. Nastojimo da pokrijemo sva područja i da damo podršku svima iz svih kajkavskih krajeva.”, ustvrdila je Kamenarić Filipović.
Jedan od najvažnijih dječjih pjesničkih susreta u RH
41. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“ tradicionalna je godišnja književno-nakladnička manifestacija čija je zadaća poticanje sustavnog rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama kajkavskog govornog područja. Trajno visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, broj sudionika i kvaliteta radova koji se javno izvode i na trajan spomen zapisuju u zbirke Smotri, čine ovo događanje jednim od najznačajnijih profiliranih dječjih pjesničkih susreta u Republici Hrvatskoj. “Svi doma govore domaćim kajkavskim jezikom, a u zna se što je službeno u školi. Puno je tu domaćih riječi, puno je tu različitih značenja. Prije nekoliko godina profesor hrvatskog jezika napravio je kajkavski rječnik zelinskog kraja. Više bi rekli „kojkavski“. To su zanimljive sličnosti kajkavskog jezika koje se razlikuju od Međimurja, Prigorja, Zagorja, do Istre. To je bogatstvo jednog jezika.”, rekao je gradonačelnik.
Osiromašujemo hrvatski jezik, a ne samo kajkavski
Kamenarić Filipović je o važnosti zelinske Smotre dodala sljedeće: “Veseli me da su je došlo mnogo radova iz područnih škola. Tamo je još uvijek kajkavski domaći pravi jezik. Znam da se on polako gubi i nestaje u suvremenim različitim događanjima i uzimanjima riječi iz drugih jezike. Time osiromašujemo naš hrvatski, a ne samo kajkavski jezik.”. Ove godine je, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, druženje bilo u manjem broju. Na Smotri su prisustvovali samo učenici koji su se najviše istakli svojim radovima i njihove voditeljice, kao i roditelji.
